Zašto baš YTONG?
Predstavljamo referentni objekt tvrtke Ytong u kontinentalnoj Hrvatskoj te priču vlasnice o domu prilagođenom njezinu načinu života i razlozima zbog kojih je odabrala Ytong sustav gradnje.
Kuća koja dobro funkcionira danas, ali i za desetljeća koja dolaze. Upravo je to bila polazišna ideja ove suvremene prizemnice u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vlasnica je od početka znala što želi: puno svjetla, jasno odvojene zone za rad i privatni život te dom koji neće tražiti previše vremena za održavanje. Na 198 četvornih metara unutarnjeg prostora središnje mjesto zauzima open space od oko 72 četvorna metra s gotovo 12 metara staklenih stijena. Budući da radi od kuće, vlasnica je cijeli koncept prilagodila svom svakodnevnom ritmu, a osnovnu ideju rasporeda osmislila je sama. Arhitekt ju je potom razradio u dom koji nije projektiran samo za sadašnje potrebe, nego i za budućnost.
Koliko Vam je pri projektiranju bila važna energetska učinkovitost?
„Jako važna. Kuća je projektirana sa solarnim panelima, dizalicom topline i podnim grijanjem kroz cijelu kuću. Cilj je bio što više smanjiti potrošnju energije i postići što veću energetsku neovisnost. Budući da dosta putujem, ugrađena je i lokalna rekuperacija koja reagira na razinu vlage u prostoru. Tako kuća ostaje prozračena i kada me nema, a smanjuje se i mogućnost pojave problema s vlagom. Ugrađene su i klime s tehnologijom za vrlo ugodno održavanje temperature bez osjećaja klasičnog strujanja zraka.“
Velika staklena površina jedan je od najupečatljivijih elemenata kuće. Kako ste riješili pitanje sunca i zasjenjenja?
„Kuća ima sedam različitih nagiba krova, a njihovi su kutovi određeni i prema geografskom položaju kuće. Ideja je bila maksimalno iskoristiti dnevnu svjetlost, ali istodobno spriječiti pregrijavanje prostora. Sunčeva svjetlost ulazi vrlo duboko u prostor, gotovo do završetka kuhinjskih elemenata. Istodobno natkriveni dijelovi terasa tijekom dana stvaraju prirodnu zaštitu od sunca. Ovisno o dobu dana, uvijek možete pronaći mjesto na jednoj od terasa koje nije izloženo izravnom suncu. Važni su mi bili i prepusti krova iznad velikih staklenih stijena. Negdje su duboki 80 centimetara, negdje oko metar. Kada pada kiša, staklene stijene zahvaljujući njima uglavnom ostaju suhe. Takve smo detalje planirali upravo zato da si kasnije što više olakšam održavanje kuće.“
Zašto ste se odlučili upravo za Ytong?
„Bilo je nekoliko razloga. Prvi je bila brzina gradnje. Gradnja je počela 17. ožujka, a prema sadašnjem tempu trebala bih se useliti unutar nekoliko mjeseci. Kuhinja je već naručena i sada se uglavnom izvode završni radovi. Drugi razlog bila je paropropusnost materijala i činjenica da nisam željela osjećaj potpuno hermetički zatvorenog prostora. Važno mi je bilo i to što sam mogla izbjeći klasično rješenje sa stiroporom. Postojao je i osobni razlog. Moji su roditelji još osamdesetih napravili kuću od „siporexa“* i ja sam u takvoj kući odrasla. Moj djed bio je zidar i u ono je vrijeme napravio kuću materijalom koji su mnogi gledali s velikom skepsom. Govorili su mu da vlastitoj kćeri radi „kuću od papira“. Mi koji smo u toj kući živjeli znali smo koliko je zapravo ugodna. Ytong nije isti materijal, ali princip mi je bio poznat i imala sam pozitivno iskustvo iz vlastitog života.“
Ytong se ponekad doživljava kao skuplje rješenje. Kakvo je Vaše iskustvo kada ste usporedili ukupne troškove?
„Kada smo napravili stvarni troškovnik, pokazalo se da bi me klasična gradnja opekom u konačnici koštala otprilike 12 posto više od gradnje Ytongom. Ne treba gledati samo cijenu samog bloka. Treba uračunati koliko je potrebno radnih sati, koliko je manje poslova oko obrade zidova, koliko se skraćuju vremena sušenja i koliko se izvođači mogu učinkovitije nadovezivati jedan na drugoga. Kada sve to stavite na papir, računica izgleda drukčije. Meni je vrijeme novac. U mom konkretnom slučaju Ytong je zato bio znatno logičnije rješenje.“
Koliko je sama gradnja Ytongom bila zahtjevna za izvođače?
„Od početka uopće nije bilo dvojbe da će kuća biti građena Ytongom. To je bilo odlučeno praktički već u prvim fazama projektiranja. Majstori su napravili odličan posao, a gradnja je išla vrlo brzo. Zanimljivo je i koliko je gradilište bilo čisto. Nakon zidanja količina odrezanog i odbačenog materijala bila je vrlo mala. Prema informacijama koje sam dobila, uobičajeni lom materijala može biti oko pet do sedam posto, dok je kod nas bio ispod dva posto. Majstori su zaista iskoristili gotovo sve što se moglo iskoristiti. Danas postoje i gotova tehnička rješenja za stvari koje su nekada kod ovakvih materijala znale predstavljati problem. Primjerice, za pričvršćivanje elemenata na zid postoje posebne tiple i sustavi, pa više nije potrebno unaprijed ugrađivati drvene elemente na mjestima na kojima ćete kasnije nešto pričvršćivati.“
Kakvo je bilo Vaše iskustvo s tehničkom podrškom Ytonga tijekom gradnje?
„Vrlo pozitivno. Preporučila bih ne samo sustav gradnje nego i ljude koji iza njega stoje. Naši majstori prije toga nisu radili s Ytongom, ali tehničar je došao na gradilište i pokazao im kako pravilno izvesti prvi red. Podrška je bila dostupna i tijekom daljnjih faza. Statičar je prema projektu precizno definirao gdje se koristi koji blok i koliko je materijala potrebno. Kada bi se kasnije pojavila pitanja, bilo vezano uz završnu obradu, pločice ili neke druge detalje, uvijek smo mogli dobiti odgovor. Takva otvorena komunikacija investitoru jako puno znači jer imate osjećaj da niste prepušteni sami sebi.“
Biste li nakon ovog iskustva ponovno odabrali Ytong?
„Sto posto! Jako sam zadovoljna i sustavom gradnje i podrškom koju smo dobili. Cijeli sam život živjela u kući od „siporexa“ *, pa sam već imala iskustvo sa sličnim principom gradnje, ali sada sam kroz vlastiti projekt vidjela koliko su se materijali, tehnička rješenja i cijeli sustav razvili. Gradnja je bila brza, gradilište čisto, količina otpada mala, a podrška vrlo dobra. Mislim da za ono što sam željela postići nismo mogli bolje odabrati.“
