Toplinski mostovi – FIBRAN

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram

Za Fibran, tekst je pripremila
Tanja Herr, dipl.ing.arh.www.velux.hr

Danas i vrapci na krovu znaju da se zidane kuće ne bi u potresu srušile, da su bile građene s armirano-betonskim serklažima.

Iako narodne mudrosti uvijek imaju više značenja, ova poslovica, u doslovnom smislu hvali tradiciju kao temelj dobre gradnje. Nemoj puno mudrovati, nego gradi onako kako se oduvijek gradilo. No zaboravljamo da ni to „oduvijek“ nije od stoljeća sedmog, nego je isto tako jednom bilo novo. Danas i vrapci na krovu znaju da se zidane kuće ne bi u potresu srušile, da su bile građene s armirano-betonskim serklažima.

Nema protupotresne gradnje bez armiranog betona
Današnja protupotresna gradnja ne može se zamisliti bez armirano-betonskih ojačanja zidanih konstrukcija, kao i monolitnih konstrukcija koje su u cijelosti izvedene od armiranog betona. U prošlom broju smo pisali o drvenoj montažnoj kući Dom24h, koja je izvedena na protupotresnom sustavu temeljne ploče, na Seismic temeljnom jastuku, koji se sastoji od sendviča toplinske i hidroizolacije. Dakle, čak i montažne (drvene ili čelične) građevine trebaju solidne, odnosno, armirane temelje. Danas se još uvijek često obiteljske kuće grade na tzv. trakastim temeljima (Slika 1.). U pravilu su ti temelji nešto širi od samih nosivih zidova i izvode se najmanje do dubine smrzavanja tla, što ovisi o vrsti tla i o najnižim prosječnim temperaturama u nekom podneblju. Najčešće će to biti dubine od 80-120 cm.

Problem kod prekida toplinske izolacije-toplinski most
Stupanjem na snagu zadnjeg izdanja zakona o građenju (01 2021.) sve građevine, privatne i javne moraju zadovoljiti kriterije zgrada gotovo nulte energije (NZEB). Jedan od najvažnijih elemenata takve gradnje je kontinuirana toplinska izolacija. Prekid toplinske izolacije, nezaobilazno stvara problem koji zovemo toplinski most. Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (nn 128/15, 70/18, 73/18, 86/18), članak 4. kaže da je toplinski most manje područje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene proizvoda, debljine ili geometrije građevnog dijela. Zakonodavac je čak donio katalog dobro riješenih toplinskih mostova na zgradama (izvor: https:// narodne novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/dodatni/432855.pdf)

Kako to izgleda u praksi?
Trakasti temelji (Slika 1.) se kopaju neposredno u teren. Iskop je neravan i izvođenje toplinske izolacije s obje strane trakastog temelja je posao kojeg će se rijetko koji majstor prihvatiti. Slika 3. prikazuje kako to najčešće na gradilištu izgleda. Iskopano je taman u dovoljnoj širini, da stane armatura. Širi iskop iziskuje više vremena i troška, a tu je još i osiguravanje XPS ploča od pomicanja uslijed grubih radova armiranja i lijevanja betona. I tu dolazi naša poslovica s početka teksta, kao najčešći argument građevinara i pitanje inženjera ili investitora: Pa gdje si vidio da se to radi? To će destabilizirati temelje,
poskupiti izvedbu itd. Ako je investitor uporan, možda i dobije izvedbu po svojoj želji, ali mu se to obračuna kao vantroškovnički rad.

Temeljenje na ploči se kod izvedbe obiteljskih kuća još uvijek često smatra skupljom izvedbom i „nepotrebnim kompliciranjem“. Uzmemo li za primjer kuću tlocrtne površine 10 x 10 m. U temeljnu ploču debljine 30 cm će se utrošiti cca 32 m3 betona (ako je temeljna ploča šira 15 cm od objekta). Za istu takvu površinu, za trakaste temelje dubine 80 cm, utrošit će se 27 m3 betona na trake i još k tome najmanje 8 m3 na podnu ploču debljine 8 cm, što je ukupno 35 m3 armiranog betona – dakle, izgled vara. Na ploču se troši gotovo 15% manje betona. Osim toga, velika prednost temeljenja na ploči je ta da je ispod nje moguće izvesti kontinuiranu toplinsku izolaciju, koja se preko nadtemeljnih zidova, dalje nastavlja na fasadu. Time ćemo spriječiti nastanak toplinskog mosta na spoju poda i zida (Slika 2.).

Fibran sistemsko rješenje za hidroizolaciju temelja Fibran Seismic temeljni jastuk, predstavlja sistemsko rješenje, u kojem se hidroizolacija nalazi ispod temeljne ploče, između dva sloja toplinske izolacije, koji ju štite od mehaničkih oštećenja. Budući da je dvostrano samoljepiva, hidroizolacija povezuje sva tri elementa u nedjeljivu cjelinu. Gornja ploča XPS-a ima kanaliće za bolje povezivanje s temeljnom pločom. Na ovaj način, u slučaju potresnih sila, svi se slojevi pomiču zajedno, kao cjelina. Među njima se ne dešava klizanje, pa tako ni oštećenja instalacija koje prolaze kroz temeljnu ploču. Osim ove osnovne izvedbe, moguće je dodati još jedan sloj hidroizolacije u svrhu ojačanja osnovne zaštite zbog pritiska podzemne vode. Kao drugi sloj hidroizolacije, moguće je izvesti antiradon membranu, koja štiti od prodora radioaktivnog plina radona iz zemlje. Uz navedene prednosti, tu je još jedna koja doprinosi uštedi novca i vremena pri samoj izvedbi. Temeljnu ploču koja je izolirana s donje strane, moguće je izvesti i pliće, od dubine smrzavanja, ako se manja dubina temeljenja, kompenzira širom izvedbom toplinske izolacije oko objekta, što pokazuju žute strelice na Slici 4. Manje iskapanja, manje odvoza zemlje, manje rada, manje betona… Montažne kuće temeljene na ovakav način, pokazale su se iznimno otporne u nedavnim potresima, koji su se osjetili u širem krugu oko Zagreba, Novog mesta, pa čak i do Ljubljane. Ne samo da nije bilo oštećenja instalacija kroz temeljnu ploču, nego se ranojutarnji zagrebački potres gotovo nije osjetio u kući s prve stranice članka: Hiša Lumar, u blizini Šentjerneja, 60 km udaljenom od Zagreba.

Armirani beton-izum koji je krenuo od lončanice za cvijeće!
Prisjetimo se samo da je upotreba armiranog betona poznata tek od druge polovine 19-tog stoljeća. Zasluge za to nosi francuski vrtlar, Joseph Monier (1823-1906), koji je svoj izum čvrstih lonaca za cvijeće izlagao 1867. na izložbi u Parizu i iste godine ga patentirao. Ubrzo mu je palo na pamet, kao i nešto mlađem inženjeru Françoisu Hennebiqueu (1842-1921), da proširi primjenu ovog izuma i na druge inženjerske strukture, kao što su željeznički pragovi, podne ploče, lukovi i mostovi. Monier nije bio prvi koji je došao na ideju da ugrađuje metalne šipke u beton, ali je, unatoč nedostatku tehničke edukacije, pokazao izvanredno intuitivno razumijevanje novog materijala.

Hausbau br.123

Članak objavljen u magazinu Hausbau br.123 (siječanj/veljača 2022.). Potražite svoj tiskani ili digitalni primjerak na našem online kiosku 

Hausbau br.123

Članak objavljen u magazinu Hausbau br.123 (siječanj/veljača 2022.). Potražite svoj tiskani ili digitalni primjerak na našem online kiosku