Međunarodna konferencija “Krajobraz-krajina-pejzaž: Smart landscapes
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata
Meksička 1
10 000 Zagreb, Hrvatska
hdka@hdka.hr
www.hdka.hr
Što su “Smart landscapes”?
Smart landscapes zapravo predstavljaju krajobrazna rješenja upotpunjena rješenjima srodnih i nesrodnih struka koja su čistim i inovativnim tehnologijama povezana s postojećim ili planiranim sustavima. Svrha je otklanjanje ili umanjivanje negativnih utjecaja klimatskih promjena, zagađenja i štednja energije recikliranjem. Svrha je i nadopunjavanje kontaktnog okoliša sadržajem koji minimalno ili uopće ne zadire u fizičku dimenziju prostornog oblikovanja, a svojim utjecajem značajno doprinose očuvanju i unapređenju okoliša.
Bogat program s renomiranim predavačima
Na konferenciji govornici su bili renomirani predavači iz Danske, Španjolske, Hrvatske, Engleske, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.
Anica Teofilović, krajobrazna arhitektica, ispred Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije održala je vrlo zanimljivo predavanje „Ekološki indeks – novi urbanistički parametar kao instrument otpornosti na klimatske promjene“ koji je razvijen kao alat za kvalitetno prostorno planiranje zelene infrastrukture u gradovima.
Petra Grmek krajobrazna arhitektica ispred Društva krajinskih arhitektov Slovenije predstavila je projekt „The city of trees!“.
Nigel Thorne, krajobrazni arhitekt iz Velike Britanije ( bivši predsjednik Europskog udruženja krajobraznih arhitekata), trenutno voditelj projekta u „Harley Street Area Partnership Business Improvement District“, u svom se predavanju „Smart landscapes“ ukratko osvrnuo na izazove koji stoje pred svim krajobraznim arhitektima u očuvanju našeg planeta. Ujedno je istaknuo i važnost korištenja pametnih tehnologija i rješenja u službi čovječanstva.
Ivan Slunjski u svom predavanju „Nove tehnologije u izradi krajobraza“ naglasio je kako su bespilotne letjelice, zajedno sa softverima trenutno jedine kvalitetne opcije za analizu terena i koje služe kao podloga krajobraznim arhitektima u svakodnevnom radu. Predstavio je recentne primjere u prikupljanju prostornih podataka i široku primjenu ovakvih istraživanja.
Dušan Jelić, koji se bavi pošumljavanjem uz pomoć bespilotnih letjelica je u svom predavanju „Nove prakse pošumljavanja tehnologijom dronova – primjena u urbanim krajobrazima“ istaknuo je prednosti primjene tehnologije, posebno na terenu nedostupnom za ručno pošumljavanje i predstavio projekte iz Hrvatske i susjednih zemalja, gdje su ovakvi projekti aktivni.
U ime španjolske tvrtke Asuni Lands, predavanje pod nazivom „BIM influence and importance in lanscape architecture“ je održao Alfonso Melero, BIM stručnjak koji je predstavio važnost trodimenzionalnog projektiranja u krajobraznoj arhitekturi te predstavio alate koji olakšavaju procese planiranja i projektiranja.
Prezentacije inovativnih rješenja sponzora
Osim odličnih predavanja skup su popratili i sponzori prigodnim prezentacijama inovativnih rješenja koje nude u svom asortimanu. Ispred tvrtke Hunter iz Španjolske, g. Lorenzo Arcangeli predstavio je nova rješenja za navodnjavanje vanjskih prostora te nove mogućnosti uštede vode.
Marta Siso Kompan, iz danske tvrtke Kompan, predstavila je fantastična danska rješenja u proizvodnji sprava za dječju igru od reciklirane plastike iz oceana, posebno od ribarskih mreža te odbačenog tekstila.
Ispred tvrtke Knauf Insulation, g. Franc Rauter iz Slovenije predstavio je suvremena rješenja za uštedu vode na zelenim površinama, koja primjenjuju “Urbanscape Green Roll sustava”.
Iva Filipović ispred tvrtke Semmelrock d.o.o. se u svom predavanju osvrnula s na novitete u izradi opločnika te posebno naglasila prednosti novih materijala, tehnologija i krajnjih proizvoda koji se koriste kao odgovor na sve veće zagrijavanje planeta.
Odlična predavanja o novim tehnologijama “Schreder visiolum 3d“ održali su Miro Marinković, iz tvrtke Gradatin i Edi Smolčak, „Proširena stvarnost u krajobraznoj arhitekturi“ ispred tvrtke Geomatika.
Konferencija je pobudila iznimno zanimanje stručnjaka i javnosti, a posjetilo ju je oko 120 krajobraznih arhitekata, arhitekata, BIM managera, diplomiranih inženjera šumarstva, biologa i ostalih stručnjaka
Nigel Thorne
P: Što je ‘pametna pejzažna’ arhitektura i što nam je potrebno?
O: Ovo je složen i višestruk odgovor. Zasigurno nije oslanjanje samo na AI ili “pametne” tehnologije – ključno je prihvaćanje novih tehnologija koje će pomoći u stvaranju “pametnih” krajolika. Svi krajobrazni arhitekti moraju prihvatiti tehnološki napredak na isti način kao i svaka profesija, ali moraju unaprijed odrediti potrebne ishode, a ne dopustiti tehnologiji da diktira (ili tehnološkim štreberima koji vjeruju da znaju bolje od krajobraznog arhitekta). Stoga su suradnja i razumijevanje ključni. Za stvaranje ili poboljšanje pametnog krajolika potrebno je započeti s krajobraznim arhitektom; nakon toga izgraditi tim za suradnju oko njih. Sveobuhvatno razumijevanje značajki specifičnih za lokaciju uvijek je bitno – tla, mikro i makro klima, lokalna hortikultura, održivost, dostupnost vode itd. – nikada ne može postojati pristup „jedna veličina za sve“. Razumijevanje lokalnih i specifičnih potreba je ključno, a nakon toga, dodavanjem stručnog znanja, vještina i prakse u jednadžbu, uz upravljanje očekivanjima, stvorit će krajolik koji je doista pametan. Estetika dizajna je važna, ali dugoročno upravljanje i režim održavanja ključni su za uspjeh bilo kojeg krajolika, pametnog ili ne.
P: Koji su neki od primjera pametnih rješenja u pejzažu (svjetski primjeri)?
O: Postoje tisuće vrhunskih primjera diljem svijeta u kojima su ‘pametni’ krajolici uvedeni u različitim razmjerima – potrebno je samo pogledati ogromnu raznolikost programa nagrađivanja koji slave uspjeh pametnog krajolika (npr. Landscape Institute UK, Rosa Barba Awards, Španjolska i ASLA u SAD-u, itd.). Ali svatko će uključiti potrebu rješavanja lokalnih, regionalnih, nacionalnih i globalnih zahtjeva na nekoj razini. Svi će oni uključiti lokalnu zajednicu i javne konzultacije, a konačni dizajn će se odnositi na potrebe, želje i težnje onih koji žive, rade i posjećuju dotični krajolik. Sve od malih džepnih parkova do glavnog planiranja novih mjesta i gradova.
P: Koja je uloga krajobrazne arhitekture u budućnosti u borbi za klimatske promjene i što mislite jesu li Hrvatska i Vlada uključile krajobrazne arhitekte u te buduće planove?
O: Izazovi vezani za borbu protiv klimatskih promjena višestruki su i brojni. Samo holističkim, suradničkim i kooperativnim pristupom svih stručnjaka za izgrađeni okoliš moći ćemo postići željene održive rezultate koje zahtijeva naš planet. Krajobrazni arhitekti samo su JEDNI od ključnih stručnjaka bitnih za ovaj proces suradnje i suradnje. Profesija krajobrazne arhitekture predstavlja puno više od puke funkcije dizajna za buduću prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena. Profesionalac krajobrazne arhitekture djeluje u mnogim različitim specijalističkim strukama, od hortikulturista, ekologa, prostornog planera do krajobraznog upravitelja, dizajnera do izvođača radova itd. Previdjeti ili zanemariti bilo koji od ovih bitnih elemenata profesije, u borbi protiv klimatskih promjena, nije samo nepromišljeno već u konačnici može biti katastrofalno. Krajobrazni arhitekti ključni su u borbi protiv izazova koje donosi borba protiv klimatskih promjena. Ako političari, hrvatski ili neki drugi, odluče ignorirati značaj i važnost struke krajobrazne arhitekture, tada odgovor na izazove klimatskih promjena neće biti uspješan. Vladu Republike Hrvatske treba potaknuti da uči na svojim prethodnim pogreškama deregulacije profesije krajobraznih arhitekata i pozitivno potakne buduće jedinstvo među svim profesijama koje se bave okolišem i prostorom, tako da svaka od njih može djelovati na temeljima uzajamnog poštovanja i priznanja.