Fibran – Kako do trajnog kosog krova i idiličnog doma pod njim – Hausbau br.107

Fibran – Kako do trajnog kosog krova i idiličnog doma pod njim – Hausbau br.107

Potkrovlje, nedvojbeno najljepši dio kuće, nije uvijek bio i najudobniji za stanovanje, što se danas može lako riješiti dobro osmišljenim slojevima krova.

Kosi krov je, zbog svoje velike površine i oblika, te zbog lagane montažne drvene konstrukcije, direktno izložen vanjskim temperaturama. Stoga neispravnu izvedbu krova lako možemo osjetiti na vlastitoj koži – visoki troškovi hlađenja ljeti, jer na veliku površinu krova, veći dio dana, direktno griju sunčeve zrake. S druge strane, veliki gubici topline zimi, nastaju kada se topli zrak diže i gubi kroz slojeve nedovoljno izoliranog krova.
Da bismo stvorili idealne uvjete za život pod krovom, možemo ga obnoviti potpuno zamjenjujući sve slojeve – unutarnju oblogu, izolaciju, krovnu oblogu – a možemo ga prilagoditi i samo iznutra ili izvana. Stoga je najbolje, prije same sanacije, proučiti krov u cijelosti pa i razgovarati sa stručnjacima te, ako je moguće, sanirati ga jednom zauvijek.

Djelomična ili potpuna obnova krova
Ako se odlučimo za obnovu potkrovlja i ne namjeravamo ukloniti postojeći krovni pokrov, jer još nije dotrajao, rješenje možemo djelomično pronaći u izolaciji s unutrašnje strane. Takvo rješenje je mnogo jeftinije i potrebno je samo osigurati njegovu ispravnu izvedbu. U slučaju da je krovna obloga dotrajala i da je potrebna njena zamjena, svakako je vrijedno razmisliti o potpunoj obnovi krova i ugradnji toplinske izolacije s obje strane. Pogotovo jer se na taj način krov približava trendu gradnje gotovo nulte energije, koja će od 2020. godine postati obavezna za sve nove zgrade, a postupno će ju morati pratiti i svi postojeći objekti.

Kakav je, u stvari dobar krov?
Da li je to neupadljiv krov koji se ne ističe se od okolne gradnje? Ili je to krov koji prije svega ima estetsku vrijednost, a zaštita mu je u drugom planu? Pored estetske vrijednosti, koja odlučuje kakav će biti izgled krova, njegova je osnovna funkcija ostvariti zaštitu od atmosferskih utjecaja: kiše, snijega, sunca, vjetra, promjene temperature… Pri tome sve više težimo ostvariti gradnju gotovo nulte energije, koja nas štiti podjednako štedljivo i od vrućine i od mraza. Naročito ako ispod takvog krova gradimo stambeni prostor. Zato je nužno krov dobro izolirati i toplinski i od prodora vode.

Da li debljina toplinske izolacije krova zaista nije važna?
Nekad su krovovi tavanskih stanova prema zahtjevima pravilnika o uštedi toplinske energije stambenih zgrada predlagali cca 14 cm toplinske izolacije, što je za današnje zahtjeve svakako premalo, posebno ako imamo na umu, da temperatura na krovu može narasti i do 80°C.. Danas preporučujemo na kose krovove ugraditi i do 40 cm toplinske izolacije. Ako je materijal dobar izolator, debljina može biti i nešto manja ali su takvi materijali obično i skuplji.

 Budući da tako debelu toplinsku izolaciju nije moguće smjestiti unutar rogova krovne konstrukcije, čija je visina više nego dvostruko manja, dodatnu je toplinsku izolaciju najučinkovitije izvesti iznad ili ispod rogova. U slučaju da već imamo ugrađenu toplinsku izolaciju koja nije dovoljna, na ovaj ju način lako možemo dopuniti. Takva investicija u krovnu izolaciju se vrlo brzo isplati, ne samo financijski, u vidu nižih troškova grijanja i hlađenja, već i u vidu ugodnijeg osjećaja bivanja u prostoru. Što je vjerojatno i najvažnije.

Kako do krovnog prozora bez
gubitaka energije?
Na spoju prozora i krovne konstrukcije često nastaju pogreške, koje utječu na energetsku učinkovitost čitavog građevnog sklopa. Bilo zbog tanke ili loše izvedene izolacije ili nepravilno zabrtvljenih spojeva oko prozora, može doći do curenja u prostor, ali i vlaženja toplinske izolacije unutar krovne konstrukcije. Vlaga ne utječe samo na smanjenje izolativnih svojstava, nego može utjecati na truljenje materijala, što dalje dovodi do pojave neugodnih mirisa, ali i smanjenja izolativne učinkovitosti krovnog sendviča. U slučaju kada želimo ugraditi krovni prozor, moramo za to predvidjeti dovoljno veliki otvor, za preciznu ugradnju izolacije, kako ne bi nastajali toplinski mostovi, koji također mogu uzrokovati pojavu vlage, a posljedično i plijesni, na prozorskim špaletama. Naime, vlaga iz prostora se na hladnim površinama kondenzira, i onda ili kaplje natrag u prostor (sa staklenih površina) ili vlaži materijal oko prozora (gips kartonske ploče, drvenu oblogu i sl.). Rješenje je brtvljenje i kontinuirana toplinska izolacija.

FIBRAN

savjet@fibran.hr

POSJETITE NAŠU WEB STRANICU

ŽELIM SAZNATI VIŠE

više projekata kuća, savjeta za građenje i ideja za uređenje potražite u magazinu HAUSBAU na svim kioscima ili osigurajte svoj primjerak na kućnu adresu i pretplatite se

ŽELIM PRETPLATU
Share